Izložba 50 godina Alana Forda

Povodom 50 godina od izlaska prvoga broja stripa Alan Ford, Udruga Crtani romani šou priređuje izložbu koja će predstaviti Magnusove originalne stranice, razna hrvatska izdanja Alana Forda (stripovi), grafike i printove, s posebnim naglaskom na prvo talijansko izdanje Alan Forda “Il Gruppo T.N.T.” iz 1969. godine.
Ovim presjekom nekih od najpoznatijih i najefikasnijih trenutaka iz 50 godina duge povijesti izlaženja Alana Forda dovodi se u komparativni odnos vrijeme u kojem su nastali i u vrijeme kojem su izloženi kako bi se potaklo posjetitelje na aktivnije djelovanje i promišljanje o društvu oko sebe koristeći jasnoću i opću prepoznaljivost poruka i simbola iz stripa. Izložba je namijenjena široj publici i besplatna za posjetitelje.
Uoči izložbe, Jakov Novak je zapisao: “Postoji tek nekoliko djela popularne kulture koji su se stopili s hrvatskim kulturnim identitetom na način na koji je to bio slučaj s Alanom Fordom, talijanskim humorističnim stripom Maxa Bunkera i Magnusa. Strip koji u Hrvatskoj izlazi od 1972. godine za domaću je publiku od samog početka bio više od zabavnog štiva, kako se na strip tada gledalo, te je predstavljao katalizator socijalnih situacija u samoj bivšoj državi na način na koji niti jedan drugi medij nije mogao ili smio. Upravo je zabavni element stripa, čija je radnja smještena u dalekom New Yorku, omogućio da publika s lakoćom prihvati alegorijske crtice o vlastitom društvu, stvorene genijalnim prijevodom Nenada Brixyja, koji se i danas smatra jednim od najboljih hrvatskih prevoditeljskih radova uopće. Situacije, teme i likovi stripa postali su leća kroz koju se detektirala i komentirala društvena nepravda, nadmašujući u narodnoj reprodukciji „memeova“ i najveća satirična djela domaće pop kulture, poput Gruntovčana ili Malog Mista, uzimajući u obzir samo broj citata koji su postali dio općeg i aktivnog govora u obliku adaptiranih narodnih poslovica. Alan Ford je, ukratko, više od stripa.
On je živi fenomen za nekoliko generacija domaćih čitatelja i jedan od rijetkih zajedničkih aktivnih kulturnih momenata i točka povezivanja svih naroda bivše države. U Hrvatskoj se Alan Ford adaptirao u druge medije, rađene su kazališne predstave, organizirane tribine o njegovu značaju, na njega se referira u najpoznatijim domaćim filmovima i serijama, književnim djelima, novinskim i glazbenim tekstovima, grafičkom dizajnu, marketingu, o njemu se pišu knjige, otvaraju tematski parkovi, ugostiteljski objekti, moto klubovi… Alan Ford je s godinama postao dio imaginarija svih kulturnih, zabavnih i medijskih formi. Kao takav i danas ostaje važan dio društveno angažiranog izričaja, zadržavajući relevantnost britkih komentara i otvorene kritike društvenih odnosa, dobivajući nove perspektive kroz razvoj novih društvenih uređenja u Hrvatskoj.”