U povodu njegovog skorog gostovanja na 20. festivala stripa Crtani romani šou – Zagreb Comic Con, razgovarali smo s Eduardom Rissom, jednim od najvećih južnoameričkih crtača današnjice. Hrvatski ga čitatelji znaju po čestim suradnjma s Carlosom Trillom te megauspješnici 100 bullets (100 metaka), serijalu američkog izdavača Vertigo nagrađenom s nekoliko nagrada Eisner i Harvey (svojevrsni stripovski Oscari) te redovito proglašavanom najboljim kriminalističkim stripom u Americi, koji uskoro izlazi u hrvatskom prijevodu u izdanju Fibre. Osim što će ga ugostiti od 12. do 14. svibnja, organizatori festivala priređuju i retrospektivnu izložbu originalnih stranica, naslovnica i ilustracija čitavog Rissovog opusa, s posebnim naglaskom na 100 bullets. Prije nekoliko dana Rissu i scenaristu Paulu Diniju stigla je i nominacija za Eisner za najbolji serijal po istinitoj priči za Dark Night: A True Batman Story.

 

Gospodine Risso, ponovno ste se spojili s Brianom Azzarellom kako bi radili novi serijal Moonshine, koji je počeo izlaziti za Image Comics prošle godine, a koji se opisuje kao horor noir krimić. Kako ste pristupili projektu s obzirom na to da je 100 metaka postao ogledni primjerak kako krimi-drama u stripu treba izgledati, i likovno i scenaristički? Možemo li naći puno 100 metaka u Moonshineu ili ste se pokušali što više odmaknuti od te serije s novim stripom?

Čitatelji će zasigurno pronaći dovoljno 100 Metaka u Moonshineu, posebno u načinu na koji smo koristili crno i bijelo. Razlika u stilu će prvenstveno biti u bojama, iako to ne znači da će strip biti bolji, samo drugačiji. Kako bilo, Moonshine je serijal koji traje, što mi ostavlja mogućnost za daljnje promjene, isprobavanja i igru s novim mogućnostima, uvijek u namjeri da obogatim finalni proizvod.

 

Radili ste na stripu Paula Dinija Dark Night: A True Batman Story, koji je autobiografski prikaz Dinijeve borbe s traumom nakon što je bio opljačkan i premlaćen skoro do smrti. Kakvo je to bilo iskustvo za vas, odmaknuti se od prikazivanja fiktivnog nasilja i skočiti u jednu takvu priču osobne borbe s posljedicama stvarnog nasilja? Kako ste pristupili toj knjizi?

Taj mi je projekt dao mogućnost da kao umjetnik isprobam nešto novo, a rad s Paulom bio je zanimljiv izazov. Njegova je način pripovijedanja prilično drugačiji od Azzarellovog. Na mnogim sam se stranicama morao prisiliti da slijedim čvrst narativni okvir u skladu s uputama iz scenarija. Kao svaki dobar profesionalac, Paul nikada nije prigovorio na neke od sloboda koje sam si uzeo, vjerojatno zato što je vidio da priča odražava upravo ono što je htio.

 

Radili ste na stripovima u obje Amerike i u Europi. Kako se, po vašem iskustvu, te ‘regije’ razlikuju u pristupu pripovijedanju i crtanju i što vam se sviđa kod svake?

Mislim da ne postoje takve razlike. Možda su stvorene zbog potreba određenih izdavača. Osobno sam uvijek nastojao pružati dobro i dinamično vizualno pripovijedanje i to je najbolja udica za privlačenje pažnje urednika. Naravno, uz sve to se trudim i da crtež bude lijep. U suprotnom ova strategija možda ne bi uspijevala.

 

Nije bilo puno vijesti o filmu 100 Metaka kojeg se navodno prihvatio Tom Hardy. Je li još uvijek u planu i jesu li vam pristupili s ponudama? Hoćemo li vidjeti vaše likove oživjele na velikom platnu?

Nikada nismo dobili službenu obavijest o tome, o tome znamo koliko i svi drugi.

 

Koji su vaši stavovi o trenutnom trendu filmova i serija nastalih po stripovima? Mislite li da je to dobro za stripove općenito ili, još bitnije, za one koji ih stvaraju? I kako će, jednom kada taj trend neminovno zamre, to po vašem mišljenju utjecati na industriju stripova u SAD-u?

Ne znam ništa o tome. Ono što ja mogu vidjeti je jako puno ljudi radi na tome da dostignu neku produkciju izvan stripa. Kada smo Azzarello i ja odlučili krenuti putem koji zaobilazi velike korporacije, bili smo uvjereni da smo im već dovoljno dali. Osjećali smo da je vrijeme da oprobamo sreću sami. Ako je priča dobra, šanse su velike da će iz nje nastati film ili serija. Mi znamo kako raditi stripove i uvijek dajemo najbolje od sebe. Ostalo će doći samo do sebe.

 

Što vas u priči privuče da poželite nacrtati po njoj nacrtati strip, a što da kao čitatelj poželite primiti strip u ruke?

Solidan scenarij bio bi idealan. U serijalu s puno poglavlja može se dogoditi da neke od epizoda ne održe razinu kvalitete priče, tako da je u rukama crtača spriječiti da se to primijeti. To volim crtati i taj aspekt me tjera da čitam stripove.

 

Tko su bili, ili još uvijek jesu, vaši najveći utjecaji iz svijeta stripa? Što izvan medija stripa utječe na vaš rad?

Alberto Breccia, Moebius i još desetak umjetnika utjecalo je na moj način crtanja. Spielberg mi je preko medija filma otvorio drugačiju perspektivu na to kako pristupiti naraciji. To me dovelo do toga da razmišljam bolje umjesto da crtam više, da s najmanje resursa postignem željeni efekt.

 

Radili ste na nekoliko brojeva Art Ops, u kojem specijalna jedinica poput Ljudi u crnom lovi umjetnost koja je oživjela. Da možete odabrati ponovno oživjeti jedan umjetnički pravac, koji bi to pravac bio?

Dobra umjetnost dira u srce bez dodatnih objašnjenja, ne mora biti pretenciozna. Umjetnost ne mora ‘oživjeti’ da bi bila živa.

 

Postoji li lik ili serijal s kojim bi ste se htjeli uhvatiti ukoštac, a niste još imali prilike, i zašto baš taj lik, to jest, strip?

Uvijek uživam crtati ono što crtam trenutno. Jednom kad prihvatim projekt, imam odgovornost nositi ga dalje dostojanstveno. Ako priča nije ono što sam očekivao, zahtijevam više od sebe. To mi ne ostavlja previše vremena za maštanje o tome što bih volio crtati ili o popularnim likovima.

 

Što biste savjetovali mladim i nadobudnim crtačima?

Ne prihvaćajte “ne” kao konačan odgovor. Izazovi su onoliko veliki koliko im dopustimo. Budite najbolji što možete biti. Izdavači su uvijek otvoreni za nove prijedloge, nove talente, nešto što se može probiti na tržištu.

 

Što očekujete od svog posjeta Zagrebu?

Nadam se susretima s obožavateljima i kolegama umjetnicima; od prvih se nadam dobiti kritike i komentare, a s drugima se dobro provesti.